Autor: Vanja Šebek

2.1. Mogu li strojevi razmišljati?

U hladnoratovsko proljeće, u travnju 1950. svijetu je predstavljen Shannonov broj. Claude E. Shannon, do tada priznati matematičar u području kriptografije i telekomunikacija, u svom prvom i jedinom radu vezanom uz šah “Programming a Computer for Playing Chess” izračunao je mogućnost da se partija šaha odgira u 10¹²⁰ mogućih kombinacija. Spoznati veličinu ovoga broja prosječnom čovjeku može pomoći činjenica da svemir promjera 93 milijarde svjetlosnih godina popunjava tek 10⁸⁰ atoma. U isto vrijeme, s druge strane Atlantika, na svojoj uredskoj pisaćoj mašini u kabinetu u Računalnom laboratoriju na Sveučilištu u Manchesteru, tridesetosmogodišnji znanstvenik Alan Turing pitao se “Can machines think?”. Početak je to djela koje je postalo temelj znanstvene discipline umjetne inteligencije. 

Oba znanstvenika dijelila su zajedničke interese: kriptografiju i šah. U jeku Drugog svjetskog rata, susreli su se u Sjedinjenim Amaričkim Državama 1943. godine. U to vrijeme Turing je pokušavao razbiti kȏd njemačke Enigme, dok se Shannon bavio sigurnosnim aspektima telekomunikacija postavljajući temelje modernog računarstva stvarajući koncept logičkog elektroničkog sklopa. Turing je sa Shannonom podijelio svoju ideju i koncept “univerzalnog stroja”, ideju koja je Shannonu bila vrlo bliska. “Shannon ga (računalo, op.a.) ne želi hraniti samo podacima, nego i kulturnim stvarima. On mu želi svirati glazbu!”. Turingova izjava samo djelomično ocrtava obostrano ushićenje. Na Manhattanu su se spojili šah i računalno inženjerstvo.

Čak 55 godina od sudbonosnog susreta, samo nekoliko desetaka blokova dalje od Bell Laboratoryja, u prostoriji za šahovskom pločom sjedi samo muškarac u tamnom odijelu. Otprilike je jednake dobi kao Turing i Shannahan u trenutku njihova susreta. U publici je pak neobična kombinacija šahista, računalnih inženjera i uglednika privučenih neobičnom prirodom dvoboja koji slijedi. U zraku se osjeti težina stvaranja povijesti.

Čovjek u odjelu je tridesetčetverogodišnji Gary Kasparov, svjetski šahovski prvak koji je u povijest ušao preko banjalučkih ulica 18 godina ranije. Njegov je protivnik IBM-ov Deep Blue, računalo razvijeno s jednim ciljem: da pobijedi svjetskog prvaka u šahu.

Još davne 1948. godine Touring i David Cahmpernowne razvili su “Turochamp” — prvo računalo koje je zaigralo šah. Trebalo je gotovo 50 godina da tehnologija postane dovoljno jaka i osvoji šahovski svemir pojmljiv jedino ljudskoj inteligenciji. Kasparov je izgubio dvije partiije. Računalo je prvi put pobijedilo svjetskog prvaka u šahu u turnirskim uvjetima.

Umjetna inteligencija, frazem skovan 1956 godine, rođena je na konferenciji u Dartmouthu, dvije godine nakon Turingove smrti. Shannon, McCarthy, Minsky i Rochester postavili su temelje nove znanstvene discipline koja je sa sobom nosila mnoga etička i filozofska pitanja, tražeći odgovore na Turingovo pitajne: Mogu li strojevi razmišljati?

2.2. Winter is coming

Nakon 60-ih godina, u kojima su sustavi UI-ja pronašli niz praktičnih primijena (DENDRAL projekt, ELIZA, Shakey the Robot i sl.), uslijedilo je nekoliko “zima umjetne inteligencije” — perioda u kojem zamisli i ciljevi postavljeni ispred UI-ja nisu bili usklađeni s mogućnostima tehnologije. Cijeli niz razočaranja, poput prijevoda poslovice “The spirit is willing, but the fleshi is weak” na ruski: “Votka je dobra, meso je trulo” koji je ugasio sve projekte vezane uz korištenje UI-ja za potrebe prijevoda jezika, doveli su tijekom 70-ih i 80-ih godina do zastoja razvoja ove tehnologije. Lighthill Report, evaluacija UI tehnologije koje je provela britanska vlada, 1973. godine dao je zaključak kako nisu ostvareni potencijali ove tehnologije, posebice u području robotike i NLP-a (engl. Natural Language Processing). Izvještaj je činio prekretnicu koja je dovela do smanjenja ulaganja u tehnologiju UI-ja širom svijeta. Početkom 80-ih zimu je dodatno zahladila nemogućnost ekspertnih sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji da repliciraju ljudski način donošenja odluka na efikasan način. Troškovi su bili previsoki, a razvoj osobnih računala koja su razvijali Sun, IBM i Apple učinio je osobna računala “pametnijima” od specijaliziranih UI rješenja. Uslijedilo je gašenje više od 300 tvrtki koje su se bavile UI-jem i milijarde dolara gubitaka. Malo nade pružio je razvoj probabilističkih modela koji su unaprijedili donošenje odluka u nejasnom okruženju, čime su postavljeni temelji današnjih spam filtera i sustava za preporuku.

Devedesete godine prošloga stoljeća obilježio je IBMov Deep Blue pobjedom nad Garyjem Kasparovom, u najvažnijoj šahovskoj partiji u povijesti tehnologije, i vratio malo nade svima koji su se bavili UI-jem. Početkom 2000-ih, najveći inženjerski umovi svog vremena provodili su svoje radne dane razvijajući algoritme koji su trebali omogućiti prikaz relevantnih oglasa korisnicima na internetu. Tako se 2001. odvio jedan od najiznenađujućih tehnoloških transfera u povijesti. Veliki Peter Norwig zamijenio je NASA-u malenim i gotovo nepoznatim internetskim pretraživačem: Googleom. Njegova uloga u oblikovanju kvalitete pretraživanja i aplikacija temeljnih na UI-ju učvrstila je dominaciju kompanije u online pretraživanju te postavila temelje za kasniji napredak u strojnome učenju. Tada svima samo internetska tražilica Google odjednom postaje ozbiljan tehnološki igrač. A povijest se ponavlja. Pomalo uspavanu utrku u razvoju umjetne inteligencije, posebice onaj dio usmjeren na svakodnevnu primjenu i dostupnost običnom korisniku, razbudio je 2018. Open AI razvojem prve verzije moćnog LLM-a koji je mogao održavati suvislu komunikaciju. Pojava ChatGPT-ja 2020. godine pokrenula je lavinu UI-ja koja je zahvatila svaki dio naše svakodnevnice. Slijedi li uskoro nova zima, tek ćemo vidjeti.

Izvori:

Turing, A. M. (1950). Computing machinery and intelligence. Mind, 59(236), 433-460.

Shannon, C. E. (1950). XXII. Programming a computer for playing chess. The London, Edinburgh, and Dublin Philosophical Magazine and Journal of Science, 41(314), 256-275.

Giannini, T., & Bowen, J. P. (2017, July). Life in code and digits: When Shannon met Turing. In Electronic Visualisation and the Arts (EVA 2017). BCS Learning & Development.

McCarthy, J., Minsky, M. L., Rochester, N., & Shannon, C. E. (2006). A proposal for the Dartmouth summer research project on artificial intelligence, August 31, 1955. AI magazine, 27(4), 12-12.

Muggleton, S. (2014). Alan Turing and the development of Artificial Intelligence. AI communications, 27(1), 3-10.

Russell, Stuart J.; Norvig, Peter (2003), Artificial Intelligence: A Modern Approach (2nd ed.), Upper Saddle River, New Jersey: Prentice Hall, ISBN 0-13-790395-2