Čak 75 posto potrošača smatra da bi brendovi trebali otvoreno govoriti o vlastitoj upotrebi umjetne inteligencije, a jednak postotak ispitanika smatra da bi se marketinške kampanje koje su u potpunosti napravljene uz pomoć AI-ja trebale pomno regulirati.
Rezultati su to IPA-ine (Institute of Practitioners in Advertising) ankete provedene pod istraživačkom agencijom Opinium na 2000 Britanaca starijih od 18 godina, koja se općenito bavila etičkim pitanjima u vezi s upotrebom umjetne inteligencije.
U usporedbi s istom anketom iz 2018. godine, stavovi potrošača promijenili su se: od brendova i dalje zahtijevaju visoku razinu transparentnosti kada je riječ o korištenju AI-ja, ali ta je razina sada ipak manja nego što je bila 2018. Ovo je istraživanje također pokazalo da 75 posto ispitanika želi da ih se obavijesti kad ne razgovaraju sa stvarnom osobom, što je manje u odnosu na brojke od prije pet godina, kada je 84 posto ispitanika navelo da im je to važno.
Izvješće pokazuje kako dvije trećine (67 %) odraslih Britanaca smatraju da se umjetna inteligencija ne bi trebala pretvarati da je čovjek ili se ponašati kao da ima osobnost. Iako je ukupna brojka i dalje visoka, niža je od 74 posto zabilježenih 2018.
Zanimljivo je i da rezultati recentne ankete pokazuju kako manji broj ispitanika misli da je u redu da ih umjetna inteligencija smije prijaviti ako rade ilegalne radnje ili da ona smije izražavati neslaganje s korisnicima. Dok je 2018. godine više od polovice ispitanika reklo kako nemaju ništa protiv da se AI-ju dopusti izražavanje neslaganja, s ovom tvrdnjom ovoga puta složilo samo 42 posto ispitanika.
Potrošači su, nadalje, jasno izrazili mišljenje da bi se umjetna inteligencija trebala pomno regulirati te da bi ljudi trebali biti odgovorni za upotrebu AI-ja i posljedice toga. Dok 72 posto ispitanika smatra da bi potpuno automatizirane marketinške kampanje vođene umjetnom inteligencijom trebale biti pažljivo regulirane, što je novo pitanje u anketi, gotovo dvije trećine (61 %) smatraju da ljudi moraju prihvatiti odgovornost ako korištenje umjetne inteligencije rezultira nekim nepoželjnim ishodom. To je blagi pad u odnosu na 64 posto izmjerenih 2018.
Što se tiče ophođenja prema umjetnoj inteligenciji, ispitanici su po novim rezultatima manje spremni tretirati AI s poštovanjem ili se zalagati za robotska prava. Tako je primjerice broj potrošača koji misle da bi se trebali ljubazno ophoditi prema virtualnim asistentima u odnosu na 2018. manji za čak 25 posto.
Josh Krichefski, predsjednik IPA-e i izvršni direktor agencije GroupM (EMEA & UK), naveo je kako umjetna inteligencija nudi niz mogućnosti za poslovanje, ali da rezultati istraživanja nedvosmisleno pokazuju kako javnost njezinoj upotrebi još uvijek prilazi oprezno, što je i razumljivo.
Oprez se u nekim aspektima čak i povećava. Stoga je naš zadatak da budemo transparentni i odgovorni kad koristimo AI kako ne bismo izgubili povjerenje potrošača, poručio je Krichefski.
Više informacija o istraživanju dostupno je na poveznici.